[kupinko]

UZGOJ JAGODA



Danas se jagode mogu brati od početka ljeta pa do prvih mrazeva. Jagode svrstavaju u pojedine skupine po vremenu zrenja, pa ih poznajemo kao "rane", "srednje rane" i "kasne" koje dozrijevaju tijekom cijele jeseni.

Ako imate prostora, bilo bi dobro da svoju gredicu s jagodama isplanirate tako da imate sezonu što rodniju. Jagode nije teško uzgajati. Ako ih uzgajate na gredici, trebat će vam malo više mjesta, ali možete ih uzgajati i u običnim loncima ili specijalnim visokim loncima - niz lonaca postavljenih jedan iznad drugoga. Mogu se uzgajati i u stakleniku, ali njihov okus nije tako dobar kao okus plodova uzgojenih na otvorenom. Biljke rode samo oko tri godine, pa je potrebno planirati obnovu tako da se svake godine obnovi trećina biljaka. Nažalost treba ih presaditi u svježu zemlju, tako da nije dovoljno jednostavno uzeti jedan red i zamijeniti ga drugim, bilo bi idealno nove biljke presaditi na neko drugo mjesto u vrtu. Drugi je način da treće godine oblikujete posve nove gredice i napustite one stare čim plodovi dozre.

Za uzgoj jagode trebaju otvoreno i sunčano stanište. Zemlja treba biti plodna i dobro ocjedita. Biljke treba presaditi krajem ljeta ili početkom jeseni, na razmak od 40 cm u redove razmaknute 75 cm. Kad sljedeće godine biljke počnu dozrijevati, ispod listova i plodova stavite čiste slame kako plodovi ne bi ležali na zemlji. Istoj svrsi može poslužiti crna folija ili puštena prostirka. Zalijevajte ih tijekom sušnih perioda. Jagode se orezuju i njihov se rast ne ravna u pravom smislu riječi, već je uobičajena praksa nakon berbe odrezati stare listove i spaliti ih ili uništiti, zajedno sa slamom odnosno slamnatim mlačem jer se tako uklanjaju mogući štetnici i bolesti. Uklonite i nove vriježe ukoliko ne želite zadržati nekoliko novih biljaka. Među jagode posadite i bijeli luk. Tjerat će štetnike iz vaših jagoda.



TEHNOLOGIJA UZGOJA



IZBOR ZEMLJIŠTA ZA JAGODU

Jagodu uzgajamo na zemljištima koja su dobro propusna za vodu s dosta humusa ( 3-5 % ) i s malo primjesa gline. Optimalna pH vrijednost tla je između 6,5 i 7,5 .Dobra predkultura za uzgoj jagoda su žitarice ( ječam , zob i sl. ) te leguminoze , a nepovoljne kulture su krumpir i rajčica. Dezinfekcija zemljišta kemijskim sredstvima proizvođači rijetko rade, zato treba voditi računa o plodoredu. Na istu površinu jagoda dolazi tek nakon 3 godine . Voda za navodnjavanje je faktor broj jedan bez kojeg je gotovo nemoguća intenzivna proizvodnja i visok prinos dobre kvalitete.

Priprema zemljišta za jagodnjak

Pripremu zemljišta odvija se u nekoliko faza:

- Uništavanje višegodišnjih korova prije oranja

- Oranje na dubinu 30 cm

- Dezinfekcija kemijskim sredstvima ukoliko je potrebna

- Razbacivanje stajskog i mineralnog gnojiva

- Frezanje

- Postavljanje gredica s folijom i sustavom za navodnjavanje

Na površinama koje se pripremaju za jagodnjak često mogu biti problem višegodišnji korovi kao npr.: troskot , slak i osjak. Stoga prije oranja 1- 2 mjeseca treba izvršiti kemijsko uništavanje korova herbicidima na bazi glifosata ( Cidokor ). Nakon špricanja korova zemljište se ne ore 30-35 dana da korovi uginu.

Oranje se vrši na dubinu 30-35 cm max iz razloga što jagoda ima plitak korijen i najčešće se uzgaja na gredici te je dublje oranje nepotrebno.

Ukoliko je zemljište već korišteno za proizvodnju jagode i nekih povrtnih kultura kao npr. krumpir i rajčica, poželjno je zemlju dezinficirati kemijskim sredstvima kao npr. Basamid granulat.

Prije sadnje treba napraviti kemijsku analizu tla da se odredi PH vrijednost i sadržaj osnovnih elemenata N,P,K, te ukupni i aktivni karbonati . Analiza je neophodna da se točno izabere sorta i da se odredi potrebna količina gnojiva . Jagoda se nekad gnojila velikim dozama hranjiva prije sadnje , ali se to pokazalo jako loše jer je otežan prijem sadnica zbog visoke koncentracije soli u tlu . Ukoliko se koristi sustav za navodnjavanje kap po kap , onda gnojidbu vršimo 30 -40% od ukupni potreba prije sadnje , a ostatak više puta u toku vegetacije i to lako topivim gnojivima zavisno od potrebe biljke u određenoj fenofazi uzrasta. Ukoliko je nizak sadržaj humusa u tlu , potrebno je dodati stajsko gnojivo dobro zgorijelo i to od goveda i svinja. Ne preporučuje se stajnjak od ovaca i kokoša.

Iza razbacivanja stajskog gnojiva dodaju se male količine umjetnog gnojiva i to bez klorida ( Multikomplex , Hidrokomplex ,NPK 5-20-30 ili 7-14-21 i sl.). Orijentacione količine su 50-80 kg na 1000 m2 zavisno od sorte. Veće količine gnojiva traže sorte koje daju veći prinos kao npr. Marmolada , a manje sorte koje bujno rastu ,a daju manji prinos kao npr. Madeleine .Nakon razbacivanja stajnjaka i mineralnog gnojiva treba izvršiti frezanje ili usitnjavanje zemlje.

Jagoda se uzgaja na gredicama širine 70-90 cm i visine 15-20 cm. Gredice su prekrivene folijom ispod koje se postavlja sustav za navodnjavanje kap po kap. Na malim parcelama postavljanje gredica i folije s sustavom navodnjavanja obavlja se uglavnom ručno. Na velikim parcelama to se obavlja korištenjem strojeva ( gredičara – polagača folije ).Gredičari mogu dodatno na sebi imati deponatore za gnojivo ili za granulirane insekticide.

VRIJEME SADNJE

Jagoda se može saditi čitavu godinu osim ukoliko imamo odgovarajuće sadnice . Najčešće sadnja frigo i zelenim sadnicama počinje u srpnju mjesecu pa sve do polovice rujna. Ranije se sade sorte koje trebaju duži period za formiranje cvjetnih pupoljaka kao npr. Elsanta , a kasnije sorta Marmolada ,koja bi u ranijoj sadnji formirala previše cvjetnih pupoljaka. Isto tako sadnice lošije kvalitete sade se do 15 dana ranije od normalnih sadnica klase A i A+.

TIP SADNICA

Sadnice mogu biti frigo smrznute na temp. -2oC dobivene posebnom tehnologijom koje su klasirane po krupnoći i kvaliteti, pa tako imamo: A- , A , i A+ sadnice. Neke sorte su pogodne za uzgoj u kontejnerima pa imamo tzv. zelene sadnice koje imaju daleko bolji prijem. Ovom tehnologijom dobivaju se sorte Madeleine, Raurica i Clery.