Žuta
hrđa kupine
Žuta hrđa je u nas nova bolest kupine,
otkrivena prije nekoliko godina. Otprije nije poznata, jer se donedavno
kupina nije niti uzgajala. Širenjem uzgoja ove voćne vrste stvoreni su
uvjeti za pojavu žute hrđe. Vjeruje se da je amo dospjela uvozom sadnica
kupine te da će se brzo širiti.
Bolest se lako poznaje po
karakterističnim žućkastim nakupinama koje nastaju na svim organima
kupine: listu, peteljci, stablu i plodu. Oboljelo se lišće savija i
deformira, suši i otpada, što nepovoljno utječe na urod i kvalitetu
ploda. Prvi znak bolesti uoči se na donjem lišću u obliku žućkastih
nakupinama, a na ljetorastima i stabljici u obliku rana duljine
centimetar ili dva. Ispod raspukle kore naziru se nakupine žutih spora.
Oboljeli ljetorasti i stabljika mogu
se osušiti, zbog čega bolest vrlo nepovoljno utječe na razvoj i
vitalnost kupine.
Na oboljelim biljkama plod teško,
ili uopće ne sazrije.
Spore formirane u žućkastim
nakupinama šire se tijekom vegetacije i prouzroče novu zarazu.
Gljiva, uzročnik bolesti, prezimi u oboljelim dijelovima kupine. Česta
kiša i vlažno vrijeme pogoduju razvoju i širenju bolesti.
Treba primijeniti mehaničke i
kemijske mjere. Ondje gdje je bolest jače zahvatila kupinu potrebno je,
poslije berbe, odstraniti i spaliti oboljele izdanke. Preporuča se uzgoj
manje osjetljivih sorta.
Odmah poslije pojave prvih znakova
bolesti, tretiramo fungicidima. To je obično u vrijeme kad ljetorasti
dosegnu četrdesetak centimetara. Tretiranja se ponavljaju u razmaku od
10 do 14 dana.
Preporučuju se preparati na bazi bakrenog
oksiklorida (Bakreno vapno WP50), mankozeba (dithane M-45, mankozeb).
Hrvatski jezik 
English language
Deutsch 
