SADNJA JAGODA I ODRŽAVANJE NASADA NAKON SADNJE

 

 
 

 

Prije sadnje sadnice se potapaju u rastvor fungicida da bi se zaštitile od Phytophthore. Za to se koristi : Previcur 1,2 dcl u 50 lit vode ili Acrobat - 12,5 dkg u 50 lit vode. Potapa se čitava sadnica u trajanju 10 minuta nakon čega se vadi i sadi.

Način sadnje: Sadnja se obavlja specijalnim kocem od željeza koji na vrhu ima rašlje. Vrh žila sadnice se uhvati kocem i sadnica gura na odgovarajuću dubinu. Kad se sadnica dovede tako da korjenov vrat bude u razini zemlje jednom rukom se sadnica uhvati za glavu , a drugom rukom u kojoj je kolac treba naglo trznuti prema dole da se žile odsjeku ili isprave. Nakon toga se rukom pritisne i učvrsti zemlja oko glave sadnice. Žila ne smije viriti van iz zemlje, a isto tako glava sadnice ne smije biti u zemlji.

Dubina Sadnje:

 

Sadnju jagoda treba obaviti najkasnije tri dana po preuzimanju sadnica iz hladnjače. Nakon sadnje obavezno je zalijevanje sadnica vodom kroz sustav za navodnjavanje ili za svaku sadnicu ručno.

Održavanje nasada nakon sadnje:

Kontrola sadnje

Ako je gredica suha nakon zalijevanja treba kontrolirati da li je zemlja pala i da li žile od sadnica vire vani. Ukoliko jesu treba nagrnuti zemlju na korijen, a ukoliko ima sadnica koje su duboko posađene treba ih odgrnuti. Dovoljno je samo jedan dan da žile vire vani i sunce ih može oštetiti toliko da potpuno uginu i izgube funkciju ,a takva sadnica se rijetko prima ili ako se primi kržljavo raste.

Navodnjavanje prvih 10 dana
Prvih 10 dana nakon sadnje vrlo je važno održavati režim vlage u tlu i zraku. Navodnjavanjem se na teškim tlima dnevno dodaje 3 - 4 lit vode na 1 dužni metar folije u 2 navrata, a na lakim pjeskovitim 5-6 litara. Poželjno bi bilo radi boljeg prijema sadnica imati postavljene rasprskivače s sitnim diznama za orošavanje – prskanje iznad folije. Broj uključivanja je 2 puta u toku dana kad su temperature zraka visoke(iznad 28 ^oC ) i to : 2 litra vode / m² za svako orošavanje.

Zaštita od štetnika

Odmah nakon sadnje jagodu mogu napasti podgrizajuće sovice ili žičnjaci. Ako smo prije sadnje u gredice dodali Volaton ( 5 kg / 1000 m² ) onda ne bi trebalo biti problema. Ukoliko nije obavezna je mjera kontrole sadnica nakon tri dana. Kad se štetnici primijete može se intervenirati dodavanjem Dursbana EC u sustav za navodnjavanje putem injektora ( dozatora ) u količini 3-4 dcl na 1000 m dužnih folije. Za sovicu je dobra mjera suzbijanja prskanje glave jagode nekim od piretroida kao Beta baytroid (0,06% - 6 mil u 10 lit ) ili Basudin ( 0,12% - 12 mil u 10 lit vode ). Prskanje se obavlja prije mraka jer štetnici izlaze noću. Nakon 10-15 dana jagodu mogu napasti lisne sovice ili zelene gusjenice (savijači lista).Ukoliko se primijete za zaštitu se koristi sredstva kao Beta baytroidom ( 0,06% - 6 mil u 10 lit ) ili Cromorel D ( 0,12% - 12 mil u 10 lit vode ).

Zaštita od bolesti

Jagodu u jesen napada nekoliko vrsta bolesti, a najopasnije su bijela pjegavost ,bakterijska pjegavost i pepelnica . U praksi se najčešće koristi preventivno prskanje koje počinje 20-25 dana nakon sadnje. Za pjegavost se koristi preparat Kocide u količini od 25 gr u 10 lit vode i Topas za pepelnicu u dozi 4 mil na 10 lit vode. Razmaci između prskanja su 7- 10 dana. Obično se koriste 4 prskanja u toku jeseni.

Nadosadnja – popunjavanje praznih mjesta

U praksi prijem sadnica u normalnim uvjetima bude od 90-95 %. Sadnice se posuše zbog loše sadnje ili lošeg održavanja nakon sadnje. Ponekad vanjske temperature zraka za vrijeme sadnje budu i do 35 ^o C što može podići temperaturu ispod folije na 50 st. C. U takvim uvjetima korijen prestaje s funkcijom , a zbog visoke vlage na takav korijen navale gljivice fitoftore i verticiliuma, te ostalih bolesti koje su uvijek prisutne u tlu , a pogotovu ukoliko su predkulture bile jagoda, rajčica, krumpir ili lubenica. Obično se nakon 15 dana od sadnje može konstatirati koja je sadnica sa sigurnošću primljena. Sve loše sadnice i one koje se nisu primile mogu se nadosaditi novim sadnicama ili kasnije vriježama od susjednih sadnica koje su primljene. Ako se popunjava s vriježama onda je to tek 40-ak dana nakon sadnje jer treba čekati da se formiraju. Vriježe se postave na prazno mjesto i zakače tankom žicom u obliku slova U.

 

Čupanje trave oko sadnice

Ovo je redovna mjera održavanja nasada. Oko sadnice brzo niče korov koji može ugušiti sadnicu. Uklanja se ručno u nekoliko navrata dok je manji .Nikako ne smijemo zapustiti nasad i dozvoliti da korov naraste velik , jer bi njegovim čupanjem izvlačili sadnice iz rupe ,odnosno oštećivali mlado korijenje jagode.

Zakidanje cvjetova

Frigo sadnice jagoda nakon sadnje izbacuju cvjetove što je normalna pojava. Broj cvjetnih grana i cvjetova zavisi od sorte i kvalitete sadnice. Cvjetovi se u jesen odbacuju da ne bi oduzimali hranu i usporili razvoj jagode. Cvjetovi se ostavljaju samo na A+ sadnicama i na A sadnicama koje su se razvijale u uvjetima temperatura ispod 25 ^o C. Operacija zakidanja cvjetova počinje 15 dana nakon sadnje , a vrši se zakidanjem čitave cvjetne grane , a ne pojedinačno cvjetova. Ovo se ponavlja po potrebi 2-3 puta u jesen.

 

Uništavanje korova između redova

Korovi se razvijaju u međuredu ukoliko ne koristimo herbicide. Zbog povoljne vlage i temperature mogu narasti toliko da ugroze i sam nasada jagoda. Kao redovita mjera koristi se njihovo uništavanje (ručno ili herbicidima). Ako se koriste herbicidi tada obavezno treba na prkalicu montirati štitnik koji će spriječiti zanošenje sredstva na listove jagode. Vrlo je malo sredstava koji su dozvoljeni u jagodama. Od herbicida koji se koriste prije nicanja korova najbolji je Devrinol ,a koristi se u dozi 0,5 lit na 1000 m2 . Za suzbijanje iznikli korova koristi se Basta ili Gramoxone u dozi također 0,5 lit na 1000 m2.

Prihrana jagoda u jesen

Jagoda se prihranjuje u više navrata, pa tako imamo osnovnu gnojidbu prije sadnje i gnojidbu u vegetaciji odnosno prihranu nakon sadnje .Velike količine gnojiva u osnovnoj gnojidbi pri visokoj temperaturi i vlazi mogu oštetiti mladi korijen jagode, pa je preporučljivo ukupne potrebe jagode za hranom podijeliti tako da 30% damo u osnovnoj gnojidbi , a ostatak 70 % u jesen i naredno proljeće. Ukoliko se ovoga držimo onda su u jesen potrebne 3 do 4 prihrane kroz sustav za navodnjavanje. Jagode u jesen nakon sadnje i za vrijeme ukorijenjavanja i formiranja cvjetova traže dosta fosfora i kalija , a kalcij i dušik se dodaju u vrijeme intenzivnijeg porasta . Zato prihrana treba izgledati ovako:

Vrijeme prihrane	Gnojivo	Količina za 1000 sadnica
20 dana nakon sadnje	POLYFEED 11-44-11	1kg
30 dana nakon sadnje	POLYFEED 11-44-11	1 kg
40 dana nakon sadnje	Ca Nitrat	1,5 kg
50 dana nakon sadnje	POLYFEED 16-8-32	1,5 kg

Ovo su samo orijentacione upute . Za dodatne informacije koristiti savjete agronoma.