Višnja i zdravlje

                  Kemijski sastav, odnosno tehnološke osobine plodova višnje, ovisne su od sorte, zatim od stupnja zrelosti i vremenskih prilika za vrijeme dozrijevanja plodova.
                     U prosjeku, plodovi višnje sadrže oko 83 do 85% vode između 15 i 17% suhe tvari. Najviše sadrže ukupnog šećera oko 10%, od čega na invertni šećer otpada 9%. Kiseline u prosjeku sadrže 1,9%, dok mineralnih tvari sadrži oko 0,6%. Sadržaj vitamina C se kreće od 21 do 60 mg/%, što najviše ovisi od osobine pojedine sorte.

Prehrambena vrijednost

U 100 grama višnje je sadržano

Energija
Voda
Ukupne masnoce
Kolesterol
Natrij
Kalij
Ukupni ugljikohidrati
Dijetna vlakna
Šeceri
Proteini
Vitamin C
Vitamin A
Kalcij
Fosfor
Željezo
Magnezij

Višnja Maraska
                     Pradomovina joj je vjerovatno srednja Azija, a u Dalmaciji se uzgaja od 16. toljeća i od tada datira i proizvodnja likera-maraskina. Danas je najviše ima u području od Zadra do Makarske.
                     Hranjive vrijednosti ne sadržava samo plod, nego koštica i peteljka. Ima malu energetsku vrijednost oko 336 kJ (oko 80 kcal) u 100 grama svježih plodova.
                     Peteljka sadržava tanin koji diuretički djeluje i pomaže izbacivanju kamenca iz mokraćnih putova te je vrlo djelotvoran protiv nastanka proljeva.
                     Narodna medicina nudi čaj protiv kamenca u mokraćnim putovima: upotrebljava se 25 grama svile kukuruza i 25 grama peteljke masaske. Oboje je potrebno usitniti, potopiti u litru vode, te ostaviti preko noći. Ujutro zagrijati do vrenja i kuhati 2-3 minute. Ohlađeni čaj procijediti, te piti tri dana nezaslađeni dva puta po jednu šalicu. Nakon tri dana nepraviti pauzu od jednog dana, te sve ponoviti.
                      Suhi plodovi višnje modu se koristiti za spravljanje voćnih čajeva.